Filatelija (philatelie, grč. philos – ljubitelj, atéleia – oslobođeno davanja) je sustavno proučavanje i sakupljanje poštanskih maraka i drugih srodnih filatelistički suvenira (FDC – Omotnica prvog dana, maksimum karta, godišnjaci, godišnje zbirke maraka, suvenir-karneti, žigovi i dr.).

FDC , Omotnica prvog dana

 MC / Maximum Card, Maksimum karta

Filatelisti su ljudi koji pozorno provjeravaju svaku pojedinost, koji istražuju razloge, povode i tematike izdavanja maraka, ali i koji su najstroži kontrolori bilo kakvog odstupanja u njihovoj izradi. Filatelija je najrašireniji sakupljački hobi u svijetu čiji se početci vežu za drugu polovicu 19. stoljeća. Neki je nazivaju i hobijem kraljeva (prvi lik na poštanskoj marki bio je upravo engleske kraljice Viktorije, a najvrijednije zbirke poštanskih maraka pripadaju kraljevskim obiteljima).

Karnet 

Hobi je vrlo edukativan, a njime se bave milijuni ljudi različitih spolova, dobi i obrazovanja iz svih dijelova svijeta. Filatelija širi saznanja i vidike mladih ljudi, pridonosi upoznavanju različitih kultura, poticanju prijateljstva među ljudima diljem svijeta i njegovanju zajedničkih ljudskih vrijednosti.

Prema nekim procjenama, čak 25 posto ljudi u nekom razdoblju života u razvijenijim zemljama sakuplja marke, a danas u svijetu ima više od 10 milijuna filatelista. Samo Američko filatelističko društvo ima 55 tisuća članova iz više od stotinu zemalja. U Hrvatskoj je registrirano dvadesetak filatelističkih klubova s više stotina aktivnih filatelista.

Ovaj nimalo jeftin kraljevski hobi ima dobro razvijenu infrastrukturu. Vrlo je edukativan i zabavan, a katkad može postati i vrlo unosan. Ova minijaturna umjetnička djela ponekad dostižu cijenu i do nekoliko milijuna dolara. Za razliku od drugih hobija, filatelija je organizirana u osamdesetak zemalja, ali i na različitim svjetskim razinama.

Današnji broj poštanskih maraka koje izdaje preko 200 država i samostalnih teritorija diljem svijeta penje se na nekoliko stotina tisuća različitih maraka. One se razlikuju po filatelističkoj vrijednosti (npr. Švedska marka „Žuti tri skilling“ iz 1855. godine vrijedi nekoliko milijuna švicarskih franaka, a serija poštanskih maraka s Mauricijusa preko 10 milijuna američkih dolara), obliku (pravokutne, okrugle, trokutaste, ovalne, u obliku voća i sl.) vrsti tiska, zupčanju i slično.

Poštanske marke pored svojih frankirnih imaju i često puta veću filatelističku vrijednost. Neke čak male egzotične državice i samostalni teritoriji najveći prihod ostvaruju upravo od prodaje poštanskih maraka (Tristan da Chunga, Andora...) i to isključivo sakupljačima poštanskih maraka.

Jedna od najreprezentativnijih poštanskih uprava je Vatikanska pošta koja ostvaruje značajan izvor prihoda za državu upravo od filatelije. Različite teme na njihovim poštanskim markama od umjetnosti, kulture, ekologije, flore, faune, zemljopisa do sporta i tehnologije iznova uče o sadašnjosti i prošosti Svete Stolice, ali i o drugim državama i kulturama iz čitavog svijeta.
Svjetska poštanska unija, krovna poštanska organizacija za 191 nacionalnu poštansku upravu i specijalizirana agencija Ujedinjenih naroda, osnovana još davne 1874. godine,smatra je jednom od najboljih u svijetu.

Izvor:
I. Aščić, M.Binički – Poštanske marke u funkciji promidžbe temeljnih vrijednosti vode