Povijest filatelije 

Prijenos vijesti i robe vjerojatno je star koliko i ljudska civilizacija, tako su prve poštanske službe nastale u Kini prije 4000 godina, a u Asiriji i Egiptu prije 3000 godina. Organizirana poštanska služba koja podrazumijeva javnost usluga (prijenos pošiljaka dostupan svima), redovitost (poštohod ima određeni smjer i vrijeme kretanja), pouzdanost, ali i sigurnost (zna se organizator i financijer poštohoda) nastala je u prvoj polovici 16. stoljeća.

Ideju za tiskanje i korištenje poštanskih maraka razvio je Slovenac Lovrenc Košir. Godine 1836. predložio je tadašnjoj austrijskoj vladi uvođenje plaćanja poštanskih usluga pomoću poštanskih maraka. U to je vrijeme Košir radio u Beču kao knjigovođa no austrijska vlada nije prihvatila ovu genijalnu zamisao. Samo dvije godine kasnije Škot James Chalmers dao je sličan prijedlog, no konačno je na prijedlog britanskog trgovca Rolanda Hilla pošta u Velikoj Britaniji 6.svibnja 1840.godine tiskala prvu poštansku marku Penny Black s motivom kraljice Viktorije. Lovrenc Košir se čitav život borio za priznanje i primat njegove ideje, međutim službeno nije nikada dobio potvrdu za taj izum. Pošte nekih zemalja su donekle odale priznanje Koširu za njegovu ideju tiskanjem poštanske marke sa njegovim likom.

Dopisivanje je bilo prije svega namijenjeno povlaštenim odnosno bogatim pripadnicima društva, dok je prijam i uručenje pošiljaka bilo je vrlo komplicirano kako za poštansku službu, tako i za pošiljatelje i primatelje pisama. Poštarinu su, koja je nerijetko bila i preskupa, plaćali primatelji pošiljaka, a ovisila je o relaciji na koju se pismo šalje i o njegovoj težini. Vrlo često su primatelji, kada bi vidjeli tko šalje pošiljku, odbijali plaćati poštarinu, što bi stvaralo dodatne troškove poštanskim operatorima, ali i pošiljateljima pošiljaka. 

Poštanska marka kao takva služi za plaćanje poštanskih usluga unaprijed, a njena nominalna vrijednost je ekvivalent vrijednosti određene poštanske usluge koja se plaća poštanskom markom i za plaćenu vrijednost obavlja. Ta se jednostruka funkcija poštanske marke umnožila tako da je dobila i druge funkcije: sredstvo promidžbe nacionalne baštine, dio svjetske kulture, marketinško oruđe, predmet sakupljanja, itd.

Godine 1840 Britanska je pošta tiskala dvije različite poštanske marke sa likom britanske kraljice Viktorije: crna marka nominalne vrijednosti od jednog Penija - „CRNI PENI“ i plava marka nominalne vrijednosti od dva Penija - „PLAVI PENI“.

 

 
 

Prema nekim istraživanjima te marke nisu bile najstarije poštanske marke već su najstarije marke tiskane u Grčkoj. Čak su i pronašli neke ne zupčane marke nominalne vrijednosti od 40 Lepta tiskane u svibnju 1831.godine.Ti su istraživači tvrdili kako su navedene marke služile za plaćanje poštarine na pismima, no kasnije je ipak utvrđeno da se tu radilo o dobrotvornim naljepnicama, a ne o pravim poštanskim markama. Nakon britanskih pojavljuju se poštanske marke i u drugim državama: New York 1842.godine, Brazil 1843.godine, SAD 1847.godine, Austrija 1850.godine.

U samom je početku poštanska marka imala isključivo taksativnu ulogu. Kako pošte nisu vodile posebnu brigu oko izgleda i oblika poštnskih maraka, prvenstveno su bile tiskane redovne marke, odnosno Franko marke.
1874.godine. u švicarskom u Bernu dolazi do osnivanja Svjetskog poštanskog saveza,koji je odredio niz uredbi o tiskanju i upotrebi poštanskih maraka, te o problemima poštanskog prometa uopće. Povelju su potpisale 22 države.

 

Na području današnje Hrvatske, sredinom 19. stoljeća, pojavile su se marke carske Austrije. 1918. godine u prometu se pojavila prva hrvatska poštanska marka - alegorijski prikaz oslobođenja u liku roba koji kleči i kida lance (marka je bila u prometu samo jedan dan). Također, tijekom II. svjetskog rata na području današnje Republike Hrvatske bile su u prometu i poštanske marke Nezavisne Države Hrvatske koje su danas također predmetom sakupljanja.

Od 1991. godine do danas više od 800 poštanskih maraka s natpisom REPUBLIKA HRVATSKA našlo se kako u unutarnjem i međunarodnom prometu, tako i u filatelističkim zbirkama ili muzejima diljem svijeta.

Prema nekim istraživanjima godišnje se u svijetu tiska 10.000 različitih poštanskih maraka i drugih poštanskih filatelističkih izdanja. Poštanske marke nisu uvijek služile samo za plaćanje poštarine i poznato je da su ponekad služile kao novac ili vrijednosni bonovi za kupovinu namirnica.

Zanimljivo je kako prva poštanska marka „CRNI PENI“ tiskana 6.svibnja 1840.godine ipak nije i najskuplja poštanska marka. Od svih do sada tiskanih poštanskih maraka najveću je cijenu postigla marka iz 1856.godine tiskane u Britanskoj Gvajani koja prikazuje jedrenjak crne boje nominalne vrijednosti od jednog centa. Ova rijetka poštanska marka je prije više od 40 godina prodana na jednoj aukciji u New Yorku za 850.000 američkih dolara, dok današnja vrijednost ove marke iznosi vjerojatno nekoliko milijuna američkih dolara.

   

 

 

 

 

Literatura
Z. Jakobović - Vodič kroz filateliju
I. Aščić, M.Binički – Poštanske marke u funkciji promidžbe temeljnih vrijednosti vode

 

 

 

 

 

 

0
0
0
s2sdefault

Pretraga kataloga

Filatelističke online trgovine

online aukcije kolekcionar net 2



 

Filatelija Hunjak koristi kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Nastavkom pregleda stranice prihvaćate uvjete i korištenje kolačića.