Dobar dan crveno i Prizemljeno Sunce na poštanskim markama

hrvatska likovna umjetnost zig

Hrvatska pošta 26. studenog 2021. pušta u optjecaj nove prigodne poštanske marke iz serije „Hrvatska likovna umjetnost“ čiji su motivi slika Ede Murtića Dobar dan crveno i skulptura Prizemljeno Sunce, maestralni rad Ivana Kožarića. Autori maraka su Ivana Vučić i Tomislav-Jurica Kaćunić, dizajneri iz Zagreba, dok je autor fotografije marke s motivom slike Ede Murtića, Dobar dan crveno, Goran Vranić.

Vrijednost marke označena je slovom oznakom „A“ što odgovara iznosu poštarine za pismo mase do 50 g u unutarnjem prometu te za dopisnicu/razglednicu u unutarnjem prometu. Marke su izdane u arčićima od 6 maraka, a Hrvatska pošta izdala je i prigodnu omotnicu prvog dana (FDC).

Žig prvog dana je u uporabi 26. i 27. 11. 2021. u poštanskom uredu 10000 Zagreb.


Ivan Kožarić, Prizemljeno Sunce, 1971. (pozlaćena bronca, prom. 200 cm)

hrvatska likovna umjetnost ivan kozaric arcic

Ivan Kožarić (Petrinja, 1921. – Zagreb, 2020.) diplomirao je kiparstvo na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu 1947. u klasi profesora Frane Kršinića i Vanje Radauša, a 1949. završio je specijalku kod prof. Antuna Augustinčića.

Iako je u početcima njegova glavna tema bila ljudska figura, vrlo brzo počinje eksperimentirati s apstraktnim formama, no odbija definirati svoj stil bilo u figuraciji bilo apstrakciji, dvjema dominantnim strujama tog vremena.

U vrijeme boravka u Parizu, gdje 1959. boravi na stipendiji, počinje sažimati skulpturalni izraz te istraživati mogućnosti negativnog volumena. Takav pristup kulminirat će u vrijeme njegova djelovanja u neoavangardnoj grupi Gorgona kojoj se priključuje 1960. godine.

Radikalne promjene koje su se u umjetnosti događale tijekom sedamdesetih godina prošlog stoljeća Ivanu Kožariću bile su poticajno i plodno tlo za sve smjelije ideje i postupke čiji su se začetci već uvelike nazirali u prethodnim razdobljima.

Početkom sedamdesetih godina prošlog stoljeća nastaje niz prijedloga za intervencije u javnom prostoru, umjetnik nerijetko napušta klasične kiparske materijale, a umjesto završenog djela priklanja se otvorenim procesima. „Otkriće“ zlatne boje bilo je presudno da u svojem radnom prostoru brojna prijašnja djela, ali i obične predmete iz svijeta svakodnevice, gestom pozlaćivanja transformira i prenese na poetsku ravan.

Zlatnu boju opisao je kao „naše svakidašnje sunce“, a vrhunac te ideje otjelovljen je skulpturom kojom je Sunce prizemljio među prolaznike u sklopu sekcije Prijedlog 6. zagrebačkog salona 1971. godine.

Prizemljeno Sunce, prvi put izrađeno u pozlaćenom fiberglasu, zaživjelo je na asfaltnom otoku ispred zagrebačkog HNK-a. Postavljanje savršenoga geometrijskog tijela u gradsko tkivo bez postamenta i pompe koja prati postavljanje javne spomeničke plastike izazvalo je niz neobičnih, pozitivnih, ali i negativnih reakcija među građanima.

Negativne reakcije kulminirale su vandalskim činom paljenja skulpture zbog čega je ona uklonjena. Zlatna sfera je 1994. izlivena u trajnom materijalu – tisuću dvjesto kilograma teškoj bronci i postavljena u Bogovićevu ulicu gdje njezin intenzivan suživot s prolaznicima traje do danas. T

ežeći slobodi umjetničkog izraza i širenju definicije umjetničkog djela, Ivan Kožarić ostvario je golem i dinamičan opus kojim je snažno obilježio noviju hrvatsku i europsku umjetnost.

Atelijer Kožarić, koji je 1993. prvi put u cijelosti izložen u Galeriji Zvonimir, a potom 2002. na izložbi Documenta 11 u Kasselu, otkupom Grada Zagreba 2007. postao je dijelom stalnog postava Muzeja suvremene umjetnosti. Radmila Iva Janković, viša kustosica, MSU

hrvatska likovna umjetnost ivan kozaric markaVrijednost: 3,30 HRK
Slovna oznaka A
Dizajn: Ivana Vučić i Tomislav-Jurica Kaćunić, dizajneri iz Zagreba
Veličina: 42,60 x 35,50 mm
Papir: bijeli, 102 g, gumirani
Zupčanje: češljasto, 14
Tisak: višebojni ofset
Tiskara: AKD d.o.o., Zagreb
Datum izdanja: 26.11.2021.
Naklada: 50 000 primjeraka po motivu

 


Edo Murtić, Dobar dan crveno, 1980., ulje na platnu

hrvatska likovna umjetnost edo murtic arcic

Edo Murtić (Pisanica, 1921. – Zagreb, 2005.) hrvatski je likovni umjetnik koji je svojom varijacijom slikarstva apstraktnog ekspresionizma bio jedan od rodonačelnika apstraktnog slikarstva u regiji te je ostvario iznimnu umjetničku karijeru na međunarodnoj sceni.

Njegovi radovi su u zbirkama vodećih nacionalnih i svjetskih muzeja, a još pedesetih godina prošlog stoljeća s uspjehom je na poziv organizatora sudjelovao na Venecijanskom bijenalu i izložbi Documenta u Kasselu, dvjema i danas najvažnijim međunarodnim likovnim manifestacijama.

O radu Ede Murtića objavljeno je više monografskih izdanja te je snimljeno više dokumentarnih filmova, dok se o njegovoj ostavštini skrbi Fondacija Murtić, koju je osnovala umjetnikova obitelj. Fondacija je u suradnji s Hrvatskim društvom likovnih umjetnika 2021. izložbom Murtić 100 obilježila stogodišnjicu umjetnikova rođenja.

Izložbu je uz hvalospjeve likovne kritike u mjesec i pol, koliko je trajala, posjetilo dvadeset tisuća posjetitelja. Edo Murtić smatra se najvažnijim likovnim umjetnikom druge polovine dvadesetog stoljeća u Hrvatskoj i regiji. Nakon studija na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu kod Ljube Babića i slikarskog tečaja kod Petra Dobrovića u Beogradu zarana je prepoznat kao vrsni metjerski majstor. Njegove kompozicije na tragu poetskog realizma isticale su se zagasitim koloritom i izrazitim osjećajem za likovni materijal.

Murtić se 1943. priključio partizanima, a zajedno sa Zlatkom Pricom 1944. u Topuskom zasniva litografsku tiskaru te ilustrira poemu I. G. Kovačića Jama. Poslije rata opredjeljuje se za samostalnu umjetničku karijeru, a nakon boravka u SAD-u 1951./1952. stvara ciklus Doživljaj Amerike u kojem je svojom ekspresivnom gamom boja i potezom najavio svoju apstraktno-ekspresionističku fazu i uveo lokalnu publiku u apstraktnu umjetnost visokog modernizma.

Murtić će ubrzo razviti prepoznatljiv stil vitalističke geste i otvorene palete boja koji će poput slikarskog brenda obilježiti sve faze i etape njegove karijere. Murtićeva osobna karizma i beskompromisno zastupanje demokratskih društvenih vrijednosti učinili su ga umjetnikom s kojim je javnost poistovjećivala ne samo apstraktnu umjetnost nego i cijelu epohu visokog modernizma.

Zajedno s grupom umjetnika u Zagrebu je 1968. osnovao Galeriju Forum koja je do danas ostala jednim od najvažnijih i najljepših gradskih izložbenih prostora. Uz maestralni slikarski opus,

Murtić je ostavio neizbrisiv trag i u svim ostalim likovnim disciplinama poput crteža, grafike, emajla, mozaika te skulptura i monumentalnih kompozicija u javnim prostorima. Njegov se opus procjenjuje na sedam tisuća umjetnina. Branko Franceschi, povjesničar umjetnosti

hrvatska likovna umjetnost edo murtic markaVrijednost: 3,30 HRK
Slovna oznaka A
Dizajn: Ivana Vučić i Tomislav-Jurica Kaćunić, dizajneri iz Zagreba
Fotografija: Goran Vranić
Veličina: 42,60 x 35,50 mm
Papir: bijeli, 102 g, gumirani
Zupčanje: češljasto, 14
Tisak: višebojni ofset
Tiskara: AKD d.o.o., Zagreb
Datum izdanja: 26.11.2021.
Naklada: 50 000 primjeraka po motivu

 

Izvor: Hrvatska pošta

Sva izdanja maraka možete naručiti i kupiti preko Filatelističkog Kluba "Marija Hunjak"

0
0
0
s2smodern

Donacije za Filatelistički Klub

Ukoliko želite podržati rad Filatelističkog Kluba "Marija Hunjak" i dati nam vjetar u leđa da budemo još bolji u našoj namjeri da ljubiteljima filatelije ponudimo sve potrebne informacije, možete to učiniti svojom dobrovoljnom novčanom donacijom na naš IBAN račun 

HR424840081104081825

Filatelija Hunjak koristi kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Nastavkom pregleda stranice prihvaćate uvjete i korištenje kolačića.